U što vjerujemo, što nas vodi kroz život. Da li vjerujemo u slučajnosti, pa je nešto slučajno a nešto nije ili smatramo da slučajnosti ne postoje. Ne želimo se mijenjati, opiremo se svom izlasku iz komfor zone, zar nije onda potrebno da nas tu i tamo nešto ‘lupi po glavi’?
VIŠA SILA
Vjerujem da od više sile, Boga ili kako hoćete dobivamo prvo suptilne signale da moramo nešto promijeniti ili da ne radimo dobro sebi ili drugima, ali mi to ignoriramo i mislimo da smo nedodirljivi. I kako da onda naša duša dopre do nas? Onda se dogodi neugodna situacija, šok ili neka povreda.
I meni mi se to dešavalo i ako me pogodilo, emotivno, po novčaniku ili unijelo nemir i strah u moj život, znači da je bilo potrebno. I to me onda pokrenulo. Moramo znati da se jedino mi sami možemo promijeniti, da nećemo promijeniti svoju okolinu, kolege, muža ili bilo koga drugoga.
Ako imamo zdravstveni problem koji smo si sami stvorili, mi sami moramo nešto napraviti sa sobom, uvesti neke promjene u način života. To neće dugoročno riješiti tableta ili gledanje tuđih motivacijskih videa, samo naša vlastita akcija. Kada samo napravimo prvi korak, vidimo ustvari da to nije teško, nego da nam odgovara i da smo to odavno trebali učiniti. A kada se i mi pokrenemo, dobiti ćemo signale za dalje.
BLOKADE
Često sam se vodila onom “šutnja je zlato” i tako sam prešutjela najmanje 50 % onog gdje je trebalo reagirati, reći ili se jednostavno isplakati. Ostati miran i na pristojan način, bez da vrijeđaš druge reći ono što misliš. Kuda je otišlo sve to? Frustracije i emocije koje nisu procesirane (isplakane, izvikane, izrečene), koje su potisnute, pa tu su one kod mene u mom energetskom biću, pretvorile su se u blokade, sve ono što mi smanjuje imunitet i na kraju mi ne čini dobro.
I tako se to slaže i slaže.
Draga dr. Horvatićek, vrlo ste to dobro sročili i tome je baš tako. Od univerzuma koji nam vraća samo ono što mi damo do prešučivanja kada je trebalo govoriti. Ali ti sigurno znaš, čovjek je svaki dan sve pametniji ( doduše ipak umre glup, tako kažu) pa se i postotak prešučivanja s godinama smanjuje a postotak osvješčivanje sebe i svojih potreba povećava. Obrnuto proporcionalno i ljekovito za eliminaciju frustracija koje spominješ. I za uživanje punim plućima u obitelji, djeci, prijateljima, svakodnevnici. Jer tko kaže da moram čekati the gret momant, svaki dan je prilika da uživamo u sitnicama i onda je korak po korak to nešto veliko. Jer živimo sada a ne za neke trenutke koji nikad možda neće doći ili su prerijetki.
I jednu veliku mudrost si rekla, ljudi kada streme promjenama, trebaju početi od sebe! Čim prije shvatiš da muža, susjeda ili šefa ne možeš pomijeniti ali jednu osobu sasvim sigurno možeš – sebe, onda počinje zapravo jedna pozitivna priča: prihvačanje drugih i još važnije prihvačanje sebe i to utjeće na "pomirbu" sa svima i svime. I mirno zadovoljstvo zamjenjuje frustracije.
Hvala ti ,
Mirjana.